Delnice

Delnice su grad u Hrvatskoj. Nalaze se na području Gorskog kotara, Primorsko-goranska županija

Sveobuhvatno područje Grada, nalazi se na visoravni prosječne visine od 700 do 900m koju okružuju brda i iznad 1500m nadmorske visine. Najniža područja mjere visinu od 210 (Kupska dolina), a najviša 1528 metara (Nacionalni park Risnjak). Iako ta prirodna osobitost upućuje na izrazitu raznolikost područja; reljef je izrazito kontinentalnog karaktera, a klima planinska.

Zime su duge i oštre: u prosjeku traju 106 dana, obiluju snježnim oborinama i temperaturama koje dosežu -8 ºC. Ljeta su kratka i svježa s temperaturom zraka koja rijetko prelazi 25 ºC. Mnogo je vlage te ne izostaju pojave magle i mraza, a godišnje (u prosjeku) padne 2079 l/m² kiše.

Grad Delnice pokriva središnji prostor goranske visoravni. Okosnicu naseljenog prostora, uz same Delnice, čine Brod na Kupi smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na obroncima dragomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Mjesta se prožimaju svojim različitostima i kulturalnom te geografskom povezanošću čineći jedinstvenu ravnotežu između Kupske doline i više crnoluške – risnjačke zone, slikovito nazvane Delničkim trolistom.

Delnice su središnje i najveće naselje Grada i cijelog Gorskog kotara. Smještene na Delničkom polju i okružene vrhovima Drgomalj, Petehovac i Japlenški vrh, s nadmorskom visinom od 730m, „najviši“ su grad u Hrvatkoj.

Bogatstvo i ljepota Grada, najviše se očituju u netaknutoj prirodi koja ga okružuje i njegov je neizostavni dio. Kako bi se sačuvala, mnoga su područja zaštićena.

Hajdova hiža, Drgomalj
Najveća pećina Gorskog kotara, dostupna samo speleolozima zbog teškog pristupa. Njena ulazna dvorana, dužine 85m, širine 27m i visine oko 16m, spada u najveće podzemne prostore otkrivene u našem kršu. Splet kanala i pukotina, dug je oko 900m.

Zaštićena područja

Nacionalni park Risnjak
Park-šuma Japlenški vrh
Dolina leptira (Kupska dolina)
Na području gornjeg toka Kupe (oko 20km), prema istraživanjima, živi oko 500 vrsta različitih leptira iako ni taj broj nije konačan. Na ovom se prostoru nalazi 108 vrsta danjih leptira što čini oko 60% hrvatske faune leptira. Mnoge su vrste zaštićene zakonom, a zabilježene su i dvije nove, endemske podvrste, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj jer je geografska izoliranost populacija leptira u spomenutom području uzrokovala evolucijske procese koji su doveli do stvaranja istih